Svaka druga odrasla osoba u našoj zemlji ima prekomernu telesnu težinu. Uprkos
brojnim dijetama u poslednjim decenijama, statistike se menjaju nagore.
To zvuči prilično obeshrabrujuće
Tačno, ali mi moramo biti svesni da u svakome od nas živi osoba sa idealnom
telesnom težinom – ona je samo možda skrivena iza oblina uzrokovanih
neumerenošću, naslagama obeshrabrenja i mnogih pogrešnih shvatanja. Mi moramo
pronaći tu osobu i krenuti sa obnavljanjem zdravlja, energije i samopouzdanja
koji su predugo bili zakopani.
Kako to učiniti?
Tako što ćemo se opredeliti za način života koji održava zdravlje, povećava
energiju, smanjuje rizik od mnogih bolesti, jača samopouzdanje, umanjuje izdatke
za hranu; a da pritom smemo jesti koliko god to želimo, a ipak gubiti na težini
bez osećaja da smo gladni.
To je neostvariv san
Ne, nije. Gojaznost nastaje kada unesemo više kalorija nego što ih telo
iskoristi za telesnu aktivnost i održavanje vitalnih funkcija. Ovaj višak
kalorija skladišti se u masnom tkivu.
Kada se nakupi 7000 suvišnih kalorija, na našem se telu nataloži novi kilogram
masnoća. Ukoliko svaki dan u svoj jelovnik nadodate samo jedan namaz maslaca od
100 kalorija viška, za godinu dana ćete se ugojiti za 4,5 kilograma telesne
masnoće.
Sa druge strane, ako izostavimo desert od 500 kalorija sedam dana iz svog
jelovnika, uklonićemo pola kilograma telesne masnoće u tom kratkom vremenu.
Tajna uspeha leži u nalaženju načina da umesto manje hrane jedemo manje
kalorija.
To zvuči protivrečno
Današnji svet je prepun protivrečnosti. Popularni časopisi i televizijski ekrani
prepuni su lepih, vitkih ljudi koji u reklamama jedu visokokalorične namirnice
koje goje.
Supermarketi nude preko 25.000 različitih, privlačno upakovanih proizvoda sa
koncentrisovanim kalorijama, dok časopisi istovremeno nametljivo reklamiraju
najnoviju dijetu za brzo mršavljenje. Restorani “brze hrane” vrebaju s gotovo
svakog ugla nudeći hranu koju možete poneti kući – ali lišenu hranljivih
sastojaka.
Savremena prehrambena tehnologija pretvorila je jeftinu, niskokaloričnu i
voluminoznu hranu u skupe, visokokalorične bombe malog volumena. Danas je moguće
u samo nekoliko zalogaja pojesti onoliko kalorija koliko ih se nekada nalazilo u
čitavom obroku. Nije ni čudo što su ljudi gladni i nezadovoljni – i što se
prejedaju.
Kako se to događa?
Procesom prerade iz tri i po kilograma šećerne repe oduzima se masa, biljna
vlakna i hranljivi sastojci da bi se dobilo manje od pola kilograma čistog
šećera. Savremeni čovek dnevno unese prosečno preko 20% ukupne količine kalorija
preko takvog šećera i drugih rafinisanih zaslađivača.
Tehnologijom se iz 14 klipova kukuruza izvlači jedna čajna kašičica kukuruznog
ulja koje se, zajedno sa njegovih 110 kalorija, može odjednom progutati. Ovakve
slobodne masnoće i ulja čine dodatnih 20% dnevnog unosa kalorija savremenog
čoveka. Žitarice, lišene biljnih vlakana i hranljivih sastojaka, mogu se
pretvoriti u alkohol. U razvijenim zemljama prosečna osoba unosi oko 9% kalorija
u tom obliku.
Saberite upravo navedene postotke. Shvatićete da oko pedeset posto savremene
ishrane na Zapadu čine prerađene i koncentrisane kalorije lišene vitalnih
hranljivih sastojaka i korisnih biljnih vlakana – to je sigurna formula za
gojaznost.
Kako onda mogu smršati?
Ako volite jesti, a ipak želite izgubiti na težini, onda…
Jedite više…
- svežeg i u pari kuvanog povrća, ali škrtarite sa sosevima i začinima za
salate;
- integralnih žitarica – kuvanih žitnih pahuljica, smeđeg pirinča, hleba od
integralnog brašna i testenine;
- gomoljastog i drugog povrća – krompira, bundeva i svih vrsta mahunarki; svežeg
voća. Upotreba ovih namirnica u prirodnom obliku hranljiva je, zasitna,
srazmerno je jeftina i siromašna kalorijama.
Jedite manje…
- rafinisane, prerađene i koncentrisane hrane. Ona je bogata kalorijama i skupa,
a siromašna je hranljivim materijama i biljnim vlaknima;
- mesa i mlečnih proizvoda sa visokim postokom mlečne masti. Iako su te
namirnice hranljive, one sadrže malo vlakana i male su zapremine, a jako su
bogate masnoćama i kalorijama. Meso i sirevi, na primer, u svom sastavu imaju i
do 80% masnoća.
Još nešto:
- Pijte mnogo čiste vode – šest do osam čaša dnevno. Gazirana pića čuvajte za
posebne prilike.
- Svakodnevno žustro hodajte. Budite u tome uporni dok ne postignete kondiciju
koja će vam omogućiti najmanje 30 minuta hoda bez zamaranja ili zadihanosti.
- Čuvajte se trenutaka slabosti: Ako će vas jedan keks povući da pojedete čitavu
kutiju, ne dirajte ni prvi.
- Ne kupujte nezdravu hranu koja će vam posle biti kamen iskušenja. Ako je
nemate pri ruci, nećete ni doći u iskušenje.
- Ako vam je dosadno, nezadovoljni ste ili se osećate usamljeno, izađite iz kuće
i prošetajte, popijte čašu vode, čitajte neku knjigu, pozovite
prijatelja/prijateljicu koji će vas podržati u zdravom načinu življenja.
Možete se u tim trenucima i počastiti prirodnom hranom kao što su ohlađeno
grožđe, sočne lubenice ili hrskavi štapići od šargarepe.
Vreme je da prestanete sa neuravnoteženim dijetama i gladovanjem koje vas čini
frustriranim i nezadovoljnim pa na kraju počnete jesti i više nego pre.
Usvojite zdrav način života i usmerite svoje navike prema doživotnom boljem
zdravlju.
Izbegavanjem popularnih trendova i izborom prave ishrane možete jesti veću
količinu hrane i još uvek gubiti od pola do jednog kilograma sedmično.
Izvor: "Moć zdravlja", Dr Hans Dil, Dr Elen Ludington